Enciklopedija životinja – Fenomen životinja – Ilustrovani vodič za otkrivanje divljeg kraljevstva – Grupa autora
Istražite neverovatne oblike života miliona vrsta koje žive na našoj planeti i upoznajte svet čudesnih životinja, od ogromnih kitova do sićušnih insekata. Sjajne slike, detaljne informacije i jedinstveni grafikoni dočaravaju zapanjujuću raznolikost i bogatstvo životinjskog carstva. Napisana zanimljivim i jednostavnim stilom, ova knjiga Vam iz prve ruke otkriva tajne velikog broja vrsta. Kako i gde žive ova stvorenja, kako se hrane, kakve su im navike, kakve su opasnosti sa kojima se suočavaju svakodnevno. Ptice, reptili, sisari, ribe, vodozemci i beskičmenjaci našli su “prirodno stanište” među koricama ove knjige…
Takozvano životinjsko carstvo obuhvata grupe koje pokazuju veoma različite anatomske karakteristike, ponašanja i stilove života. Uprkos ovome, one dele zajedničke karakteristike nezavisne za grupu kojoj pripadaju: sve životinje su organizmi koji su stvoreni od eukariotskih ćelija, energiju dobijaju uzimanjem hrane ili organskih materija i razvile su moć prilagođavanja da rade ovo, od kljunova do moćnih čeljusti, od oštrih žaoka do lepljivih jastučića. Takođe, ogromna većina životinja se kreće zahvaljujući udovima koji im omogućavaju da se penju, hodaju, trče, plivaju, skaču, ili lete. Ovaj zapanjujući životinjski svet, koji naučnici procenjuju na oko 1.400.000 vrsta, tema je ove knige. Koristeći tekst objašnjenja, spektakularnih fotografija i infografika, čitalac će biti uveden u potpunu sintezu različitih grupa koje čine ovaj svet: sisara, ptica, gmizavaca, riba, vodozemaca i beskičmenjaka.
U različitim suvozemnim i vodenim staništima postoji više od 5.000 poznatih vrsta sisara. Uprkos karakteristikama koje ih čine delom iste klase, diverzitet ove grupe je takav da najmanja, šumska rovčica, može da bude teška samo tri grama (0,106 unci), a najveći, plavi kit, može da dostigne 160 tona. Ovaj diverzitet je očigledan i u prilagođavanjima načinjenim za različite sredine. Ima sisara koji trče, drugih koji klize, i nekih koji lete, dok drugi skaču, plivaju, ili puze. Vodeni sisari su skoro u potpunosti ukočili rast dlaka, zamenjujući ih debelim naslagama sala.
Okrutnost niskih temperatura prouzrokovala je da neke životinje, kao što su polarni medved, puh i neki slepi miševi postanu izuzetak vitalne uloge termoregulacije, pošto zimu provode u dubokom snu da bi sačuvali energiju. Tako su životinje, čije prvo prisustvo na planeti datira 65 miliona godina u prošlost, pokorile čitavu Zemlju, od polarnog morskog dna do guste tropske džungle, od najdubljih okeana do najviših jezera.
Veruje se da postoji 9.700 vrsta ptica, što ovu grupu čini najvećom posle riba. Izračunato je da više od 200 miliona ptica migrira oko zemaljske kugle svake godine, prelazeći čitave kontinente. Mnoge od njih prelete hiljade milja, prelaze nenaseljene pustinje i vetrovita mora da bi na kraju sletele u Africi ili Antarktiku.
Neke od njih upravljaju pomoću Sunca, Meseca i zvezda, dok druge slede svoje roditelje ili kao orijentire koriste reke i planine. Najmanje ptice selice obično zastaju na raznim mestima da bi jele, a onda nastavljaju svoj interkontinentalni let. Brzina kojom lete je iznenađujuća, pošto je izračunato da su neke vrste u stanju da pređu 4.000 kilometara (2.500 milja) za pet ili šest dana.
Kada dostignu zrelo doba, ptice se razlikuju po veličini od 150 kg (330 funti) afričkog noja do oskudnih 1,6 grama (0,056 unci) kolibrija. Mada većina njih leti, postoje vrste kao što su kivi, nojevi i nandui koje hodaju ili trče. A neke su odlični plivači, kao pingvini. Oblik kljunova i stopala se razlikuje u zavisnosti od staništa u kom ptica živi. Većina ptica polaže jaja u gnezdu.
Postoji 8.200 vrsta gmizavaca , uključujući kornjače, guštere, zmije, krokodile i tuatare. Gmizavci su bili prvi kičmenjaci koji su izašli iz vode, zahvaljujući pojavi amniotskih jaja, čija ljuska i membrane reprodukuju uslove koji su potrebni mladuncima da se razviju na kopnu a da ne moraju da se vrate u vodu. Ove životinje obično provode puno vremena na suncu izložene ultraljubičastom zračenju jer telesna temperatura gmizavaca nije stalna.
Ljudi imaju dugu istoriju sa gmizavcima. Zmije, krokodili i zmajevi bili su protagonisti u legendama, obredima i mitovima svih naroda na Zemlji i veoma su prisutni u kulturama koje se odnose na sve civilizacije. Mnoge vrste gmizavaca imaju zapanjujuće sposobnosti. Mogu da se penju, plivaju i, naravno, gmižu. Skrivene, talasasto gmižuće, suptilne promene boje, i njihove čeljusti – ogromne kod krokodila – neke su od osobina koje gmizavci poseduju a koji su im omogućili da prežive milionima godina.
Ribe i vodozemci bili su prvi kičmenjaci, stvorenja sa koščatim skeletom koja su izuzetno raznolika. Ribe su jedina vrsta u životinjskom carstvu koja je prilagođena da živi u vodi, sa škrgama za disanje i perajima da se kreću kroz vodu. Njihov kapacitet da se prilagode različitim vodenim staništima je izuzetan: reke, jezera, ušća, grebeni i otvoreno more. Veruje se da postoji 25.000 vrsta riba.
Mnoge od njih se koriste kao mamac u komercijalnom ribarenju koje je, zahvaljujući neprestanom prekomernom ribarenju, mnoge vrste dovelo na ivicu izumiranja. Neki potomci prvih riba imali su mesnata, zaobljena peraja i počeli su da koriste izvore hrane na kopnu.
Današnji vodozemci su mali prikaz mnogih koji su se pojavili za vreme Devona, od kojih je većina izumrla za vreme Trijasa. Bez sumnje, jedna od karakterističnih crta vodozemaca je da su istinski specijalisti po pitanju mimikrije.
Beskičmenjaci su bili prva vrsta životinja na Zemlji. Prema tome, oni su najstarije i najbrojnije životinje. Oko 95% životinjskog carstva sastoji se od beskičmenjaka, a identifikovano je oko 1.500.000 različitih vrsta. Ključna osobina koja ih odvaja od ostatka životinjskog carstva je to što nemaju kičmeni stub i povezani skelet. Neki imaju meko telo, kao na primer crvi i dupljari, dok drugi imaju tvrdo telo, kao insekti i ljuskari.
Ova stvorenja pokazuju iznenađujuću sposobnost da se prilagode sredini. Neka žive u vodi i plove, a druga ne mogu da se kreću, poput korala i sasa, koji ostaju na jednom mestu. Pritom, njihovo prisustvo je neophodno za život. Na primer, pčele i ose igraju suštinsku ulogu u rastu i razvoju biljaka kroz oprašivanje, a pauci su efikasni insekti predatori. Bez pomoći ovih zglavkara – poznato je oko 35.000 vrsta paukova, od kojih je samo 30 otrovno – insekti bi izvršili invaziju na Zemlju i život bi zaista bio težak.
Grupa autora
3800,00 RSD
Viljem Šekspir
16500,00 RSD
Grupa autora
2500,00 RSD
Grupa autora
1300,00 RSD
Grupa autora
2790,00 RSD